Sports

уторак, 14. април 2015.

Razlika između vektorskih i rasterskih slika

za DTP početnike
Slike, koje se obrađuju na računaru, možemo podeliti u dve glavne
kategorije. Sve slike su ili vektorske ili rasterske. Ako se bavite
pripremom za štampu, sigurno vam je poznata razlika među njima,
ali to nije dovoljno; morate imati jasnu predstavu o njihovim
prednostima i nedostacima.
Primera radi, skenirane slike su rasterske , a crteži, napravljeni u
Corel Draw-u ili Illustrator-u, čuvaju se u vektorskom obliku.
Međutim, slike je moguće konvertovati iz jednog oblika u drugi, a
moguće je i oba vida koristiti u jednoj datoteci. To ponekad dovodi
do zabune.
Rasterske slike
Rasterske slike (bitmape) zaista su zaslužile svoj naziv: to je skup
bitova, koji formiraju sliku. Slika se sastoji od matrice pojedinačnih
tačaka (ili piksela), od kojih svaka ima svoju boju (boja se određuje
bitima, najmanjom mogućom jedinicom informacije u računaru).
Pogledajte tipičnu rastersku sliku:
Sa leve strane je cela slika, a desno se nalazi njegov deo na kome
je prikazan jedan od vrhova planine, uveličan za 250 procenata.
Očigledno je, da se slika sastoji od redova i kolona malih elemenata
različitih boja. Takav element se naziva piksel. Ljudsko oko ne
razlikuje pojedinačne elemente (jer su suviše sitni), tako da mi
vidimo celu sliku sa blagim prelazima između boja. Broj elemenata, koji je neophodan za dobijanje realistične slike
zavisi od mnogo faktora. To ćemo kasnije podrobnije objasniti..
Tipovi rasterskih slika
Rasterske slike mogu da sadrže bilo koji broj boja, ali se po tome
najčešće dele na četiri osnovne kategorije:
1. Jednobitne (Line-art). Te se slike sastoje od samo dve boje.
Obično se koriste crna i bela boja, ali moguća je i kombinacija
bilo koje druge dve boje. Ponekad se za takve slike koristi
naziv bitmapa, zato što računar koristi samo jedan bit za
svaki piksel.
2. Sive (Grayscale) slike, sadrže različite nijanse sive, a takođe i
čistu crnu i belu boju.
3. Višebojne: Takve slike sadrže nijanse dve ili više boja.
Najčešće se koriste takozvani duotonovi, koji se obično
sastoje od crne i neke druge boje (obično Pantone). Na
primer, slika dole je sastavljena od crne i Pantone Warm Red. 4. Kolorne slike. Informacija o bojama može biti opisana raznim
sistemima: RGB, CMYK ili Lab, na primer.
Karakteristike rasterskih slika
Rasterski podaci zauzimaju mnogo mesta. CMYK slika formata A4,
optimizovana za štampu srednjeg kvaliteta (150 lpi), velika je 40
MB. Različitim vrstama kompresije ta se veličina može znatno
smanjiti.
Ako pokušamo da uvećamo rastersku sliku primetićemo njihov
osnovni nedostatak: ako je previše uveličamo, slika će izgledati
neprirodno i počeće da se raspada na pojedinačne elemente. Iako je
to manje primetno, veliko smanjivanje slike takođe dovodi do
gubitka kvaliteta.
Raster se lako štampa, sve dok štampač ili RIP imaju dovoljno
memorije. Svi novi uređaji ne stvaraju probleme, ali kod ogromnih
fajlova štampanje zna da potraje i kod najnovijih mašina.
Programi za rad sa rasterskim slikama
Postoji jako puno programa (na stotine), koji se mogu koristiti za
pravljenje ili obradu rasterskih slika. U pripremi za štampu
apsolutno je dominantan Adobe PhotoShop. To ne znači, da
alternativni programi, na primer, Corel Photo-Paint, ne mogu dobro
poslužiti (pogotovu ako koristite legalni, tj., plaćeni softver).
Formati datoteka, koji se koriste za rasterske slike
Rasterska informacija se može čuvati u velikom broju formata. Evo
nekoliko njih:
• BMP: ranije čest na PC računarima, ne koristi se u DTP-u.
• EPS: fleksibilan format, koji može da sadrži i rasterske i
vektorske podatke. • GIF: često se koristi za Web grafiku, ne upotrebljava se u
DTP-u.
• JPEG: najpopularniji format opšte namene. Glavna prednost
mu je izuzetno dobra kompresija kolor fotografija.
• PDF: univerzalni format, može da sadrži podatke bilo kog tipa,
u DTP-u postepeno potiskuje EPS.
• PICT: format koji može da sadrži i rasterske i vektorske
podatke, koristi se na Macintosh računarima, nije baš idealan
za DTP ali se još uvek vrlo često susreće.
• TIFF: najpopularniji rasterski format u pripremi za štampu.
Vektorska grafika
Vektorske slike se potpuno opisuju pomoću matematičkih formula.
Na slici dole levo vidi se sama grafika, a desno su linije, koje grade
sliku.
Svaka linija se sastoji ili od velikog broja tačaka i linija, koje ih
povezuju, ili od manjeg broja kontrolnih tačaka povezanih Bézierovim krivama. Drugi metod daje najbolje rezultate i koristi se u
većini programa za vektorsko crtanje.
Slika gore demonstrira oba metoda. Levi krug je sastavljen od
velikog broja tačaka, koje su spojene pravim linijama. Desni krug je
nacrtan pomoću četiri kontrolne tačke (čvora). 
 

Blogger templates